• OTOK PRVIĆ

Otok Prvić

Otok Prvić je mali otok smješten sjeverno od otoka Raba na najjužnijem dijelu Kvarnera prema Velebitskom kanalu. Nalazi se na važnom prometnom pravcu između Kvarnera i šibenskog arhipelaga i Dalmacije.


Dobro je znati!!

Na Jadranu postoje dva različita i udaljena otoka koja nose ime Prvić. Manji, naseljeni otok Prvić nalazi se u Dalmaciji kod Šibenika. Veći i nenaseljeni otok nalazi se sjevernije, kod Senja i njemu je izvorni domaći naziv Parvić koji se koristi u najbližim mjestima, Baški na Krku i Loparu na Rabu. Sa Sv. Grgurom, Golim otokom, te nekolicinom okolnih otočića i hridi čini sastavni dio kvarnerskog arhipelaga.

Priroda

Rijetka flora i fauna karakteristična samo za Prvić, neobičan, pusti izgled i ornitološka važnost razlozi su proglašenja otoka posebnim botaničkim i ornitološkim rezervatom 1972. godine. Iako djeluje poput prave krške pustoši, Prvić obiluje biljnim vrstama od kojih je ustanovljeno ukupno 351 vrsta, od čega je 16 endema.

Položaj

Otok Prvić nalazi se jugoistočno od otoka Krka, podno sjevernog Velebita. Smatra ga se prirodnim nastavkom najviših grebena otoka Krka, brda Obzova i Baga. Od Krka je odijeljen Senjskim vratima širokim 800m (0,4 nautičke milje) smještenima između dva rta. Za njih kažu da se tu javlja najjača bura na Jadranu.


Zanimljivo na Prviću

Povijest Rimsko carstvo

Prve zapise o Prviću i okolnim otočićima nalazimo već u Antici. U doba vladavine Rimskog carstva Prvić nosi ime Proteras (grč.= prvi, prethodnik), u srednjem vijeku se spominje pod starohrvatskim imenom Pervić, a pod venecijanskom vlasti i kao Pervicchio.

Vrijeme FrankopanaIzvor drveta i ribe

Za vrijeme Frankopana, krajem srednjeg vijeka, zaklonjena jugozapadna strana otoka bila je naseljena. Tada je otok bio još djelomično pod šumom, pa je najmlađi od frankopanskih sinova naslijedio Prvić kojeg je iskorištavao kao izvor drveta i ribolova.

SvjetionikPosljednji stanovnici Prvića

Nakon vladavine Frankopana, pa sve do danas, otok je opet nenaseljen. Donedavno su jedini "stanovnici" bili svjetioničari i njihove obitelji unutar svjetionika izgrađenog uz Senjska vata u doba austrijske vladavine, no i on je opustio kada je 1974. postavljen automatizirani svjetlosni pogon koji danas radi na solarni pogon.

Izvor: http://www.ju-priroda.hr/
Back to top